Pageviews all the time

Hon. Edouard Bamporiki yahungabaniye muri stade Amahoro atwarwa igitaraganya ateruwe n’Abasilikare

Mu masaha ya mu gitondo cyo kwibuka jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994, uyu muhango ku ncuro ya 20 wabereye kuri stade Amahoro k’umunsi w’ejo, ahari imbaga y’abantu baturutse ku isi yose baje kwifatanya n’abanyarwanda kunamira ababo bazize uko baremwe, habonetse udushya.
                                                                                                                                                                                                                                 Umufasha wa Bamporiki yashimishijwe nihahamuka r’yu mugabo we.
Mu gihe hatangwaga ubuhamya bw’uwarokotse Jenoside ukomoka mucyahoze ari Gikongoro akaba yararokokeye I Nyamirambo.Abacitse ku icumu bari muri stade amahoro batangiye kugaragaza ibimenyetso by’ihungabana humvikanaga akaruru n’umuborogo by’abarokotse Jenoside muri bo habonetsemo na Nyakubahwa Depite Edouard Bamporiki wahungabanye agatwarwa igitaraganya ateruwe n’abasilikare.

Umucuranzikazi Butera Knowless Asigaye arumukunzi wa Gen Kabarebe


NI BYO SE KOKO? BUTERA KNOWLES, KABAREBE?
Ubu inkuru zigezweho i Kigali ni izijyanye no kwibuka birunvikana, hagataho iz’iburirwa irengero rya Kizito Mihigo ndetse n’uriya munyamakuru, ariko mu ba jeunes n’inkundarubyino za muzika, inkuru igezweho ni uy’urukundo rushyushye hagati ya Gen Kabarebe n’umucuranzikazi Butera Knowless.
Ubu i Kigali , inkuru ni kimenyabose ko Umucuranzi Butera Knowles ari we cyana (umukunzi) kigezweho cya Gen James Kabarebe.

ISHYAKA PRM/MRP-ABASANGIZI RIRASUBIZA AMAGAMBO Y’ABAPEREZIDA MUSENI NA KAGAME BAVUZE TALIKI YA 07/04/2014.


Tariki ya 07 Mata ni itariki Leta ya FPR – Inkotanyi yashyizeho yo kwibuka jenoside yakorewe abatutsi kuva tariki 01/10/1990 kugeza tariki 31/12/1994. Iyo tariki ngarukiramwaka yagakwiriye kuba ikorwa kugira ngo abanyarwanda dutekereze kandi twibaze ibyatumye abanyarwanda tugwirirwa n’ amahano u Rwanda rwahuye nayo, dutekereze ejo hazaza heza kuri twese, hazira amacakubiri, ukwikanyiza, irondakarere, himakaza ubwisanzure bw’itangazamakuru no gutanga urubuga rw’ibitekerezo bya politiki binyuranye.


13586953715_1df22659f7_z
Birababaje kandi biteye agahinda kumva amagambo yuzuye ubwibone, kwishongora, kwigamba no gukina k’umubyimba abanyarwanda Abaperezida MUSENI na KAGAME bavuze taliki ya 07/04/2014 imbere y’imbaga y’abanyarwanda bari bategereje amagambo abahumuriza kandi abashishikariza inzira y’ubwiyunge nyakuri. Kubera iyo mpamvu, ishyaka PRM/MRP-ABASANGIZI ryiyemeje muri iyi nyandiko yaryo gusesengura, gusubiza aba baperezida bombi, no gutanga umucyo ku banyarwanda bashyizwe mu gihirahiro n’amagambo yavunzwe:

Rwanda-France.Rôle de la France au Rwanda : et si Paul Kagame disait vrai ?/ Lepoint

kagame

Le président rwandais a provoqué une grave crise diplomatique en accusant Paris d'avoir participé au génocide de 1994. Retour sur les faits.

France doit "regarder la vérité en face" sur le génocide rwandais. Ces mots d'une rare sévérité sont de Louise Mushikiwabo, ministre rwandaise des Affaires étrangères. Vingt ans après le génocide, qui a fait 800 000 morts, les plaies sont toujours vives au Rwanda. En témoigne la sortie peu diplomatique du président Paul Kagame, qui a accusé vendredi les soldats français d'avoir été "complices certes", mais aussi "acteurs" du massacre des populations tutsi entre avril et juillet 1994, provoquant une grave crise entre les deux pays.
Qu'est-il arrivé le 6 avril 1994 ? Pourquoi les Tutsi ont-ils été visés ? Et pourquoi la France se retrouve-t-elle sur le banc des accusés ? Retour sur l'histoire mouvementée du Rwanda.

Rwanda. Aho gushyira mu bikorwa ibyifuzo bya FAO na NISR, Leta y’agatsiko i Kigali ihisemo gutera inshinge ibihingwa biri mu mirima ngo ihumanye abaturage ibirwara bizabakururira ubumuga : « Bikaba ikimenyetso cy’uko ikomeje kuvunira ibiti mu matwi yanga gucyemura ikibazo cy’inzara ubu iyogoza u Rwanda!!!»

ITW-Agnes-Kalibata
Minsitiri Kalibata


Minisitiri w'intebe, Habumuremyi P.D
Muri SHIKAMA ntitwahwemye kuvuza impuruza ko abanyarwanda bagiye kumarwa n’inzara kubera ko ubutegetsi bw’agatsiko ka FPR bwabujije amahwemo abaturage mu buryo bwose bushoboka n’ubutari bukwiye gutekerezwa n’umuntu muzima ufite mu bwenge hazima hakora neza.
Mu nkuru SHIKAMA yabagejejeho zagiye zigaruka ku kibazo cy’inzara n’ubutindi FPR yateje abanyarwanda harimo izi zikurikira : Twigeze kubandikira ku gishanga cya Nyabarongo cyambuwe abaturage kugira ngo gihingwemo ibisheke by’uruganda rw’isukari i Kabuye rwa MADIVAN Group.
Twababwiye ukuntu abakecuru batakambiye Guverineri w’Intara y’Amajyepfo ubwo yari agiye kubashungera ngo arabasura mu gishanga cya Rugeramigozi i Kabgayi kuko Gitarama iheruka ibiribwa mbere y’uko Rugeramigozi itaganyurwa nta musaruro, twanditse inkuru ndende ku birebana n’ukuntu abaturage babujijwe guhinga ibijumba bagategekwa guhinga gusa ibigori kandi ugiye mu kwe gucamo icyo kotsa agacibwa amande y’ibihumbi icumi (10,000 Rwf).

Rwanda. Twibuke abacu tuzirikana URUHARE Paul Kagame yagize muri Jenoside . Pacis Mahoro.

Ntibakwiye kujya ku nzibutso : ni ugushinyagurira abakorewe jenoside.
Ntibakwiye kujya ku nzibutso : ni ugushinyagurira abakorewe jenoside.
Guhera tariki ya 7 Mata kugeza tariki ya 13 Mata, mu Rwanda haba ibihe byo kwibuka abazize jenoside yo mu 1994. Muri icyo gihe, habaho ibikorwa byo kwibuka, gushyingura mu cyubahiro, gusura inzibutso za Jenoside, kunamira abapfuye ndetse no kubaririra.

N’ubwo Umuryango w’Abibumbye wemeje ko ubwicanyi bwabaye mu Rwanda mu 1994 ari Jenoside y’Abanyarwanda (Génocide Rwandais), Agatsiko  kishyize ku butegetsi kamaze kugarika ingogo, kabugezeho kagoreka imvugo maze gahindura inyito y’ubu bwicanyi, kabwita Jenoside yakorewe Abatutsi(Génocide Tutsi). Nta gushidikanya ko icyo abanyagatsiko bari bagamije kwari ukuyobya amahanga na Benekanyarwanda kugira ngo ibyaha byakozwe na Kagame n’Agatsiko-Sajya ke byibagirane, be kubikurikiranwaho. Agatsiko kagiraga ngo kandi kabone iturufu yo gukoresha mu guteranya Abanyarwanda kabumvisha ko bamwe ari abanzi b’abandi. Ikindi kari kagamije kwari ugushaka guhora kerekana ko ari umucunguzi w’Abatutsi, ko ndetse katariho na bo batabaho. Kashakaga kumvikanisha kandi  ko nta ruhare na ruto  kigeze kagira muri jenoside, haba mu kuyitegura no mu kuyishyira mu bikorwa. Ariko se koko ni ko bimeze? Ngiyi impamvu inteye kugaragaza imiterere y’Agatsiko, ingengabitekerezo y’abakagize n’uruhare rwako muri Jenoside.

1.Inkomoko y’Abanyagatsiko

Ahayinga mu myaka ya  1960, u Rwanda rwinjiye mu nkubiri y’amashyaka menshi. Amwe muri ayo mashyaka yaharaniraga ko u Rwanda rwaba Repubulika igendera ku matwara ya Demukarasi (MDR Parmehutu, APROSOMA,…). Ayandi yaharaniraga ko u Rwanda rwaguma kuyoborwa n’ingoma ya cyami (UNAR, MOMOR,…).

Ishyaka UNAR ryari rigizwe ahanini n’abagaragu bakuru b’ibwami. Aba bagaragu bakaba bari bazwiho kugira ingengabitekerezo yo kwanga Abahutu urunuka. Bavugaga ko Abatutsi ari ubwoko bwatoranyijwe n’Imana, ubwoko bw’Ibimanuka, bufite ubwenge busumba ubw’abandi, bukaba bwararemewe gutegeka. Naho Abahutu bakaba atari abantu nk’abandi, bakaba bararemewe kuba abagaragu b’Abatutsi, guhakwa, gukora imirimo y’uburetwa no gushahurwa, ibitsina byabo bikambikwa Karinga. Iyi ngengabitekerezo y’abagaragu bakuru b’ibwami ni yo yahembereye urwango rwaje kuvamo ubwicanyi bwo mu kwa cyenda 1959, bigeza n’aho mu kwa 11 insoresore za RUNAR zishatse kwica Mbonyumutwa, bikazinanira.

Ishyaka MDR Parmehutu rimaze gutsinda amatora, u Rwanda rumaze kuba Repubulika, abari abagaragu bakuru b’ibwami kimwe n’abandi bayoboke ba RUNAR bari bahuje ingengabitekerezo y’urwango, ntibabyemeye. Bahisemo guhunga igihugu kuko batemeraga gutegekwa n’abahutu bahoze ari abaja n’abagaragu babo. Bageze hanze y’u Rwanda, Abarunari bashinze umutwe w’inyeshyamba bawita INYENZI. Hashize igihe, Inyenzi zaje guhindura izina, maze zifata UNAR zirayicurika, ziyita RANU. Ariko mu by’ukuri byose ni bimwe, bisobanura kimwe, usibye ko UNAR ari mu gifaransa, naho RANU bikaba mu cyongereza.

Ubwo bari hafi gutera u Rwanda le 01/10/1990, RANU barayihinduye bayita FPR-Inkotanyikubera ko bashakaga guhisha Rubanda ko ari umutwe w’abahezanguni bashingiye ku ngengabitekerezo y’abagaragu b’ibwami banga Abahutu urunuka. Nyamara n’uwahera ku ijambo Inkotanyi ubwaryo ryamuhishurira byinshi kuko wari umutwe w’ingabo z’umwami Rwabugili.

Rero, birumvikana ko ntacyo bahishe, bazanye ingengabitekerezo, ingengamatwara n’ingengamikorere bya cyami, (uretse ko nta mwami witwa iryo zina bari bashyize imbere). Uyu mutwe wa FPR-Inkotanyi ni wo ubundikiye indiri y’Agatsiko-sajya. Aka gatsiko gakuriwe na Perezida Kagame ufite ububasha bwose nk'ubwo mu gihe cy'ingoma ya Cyami: umutungo w'igihugu wose yawugize uwe bwite; yica uwo yanze, agatorongeza uwo ahararutswe, agakiza uwo ashatse! Agatsiko kamukikije (Abagaragu bakuru b'ibwami) kiganjemo abasirikare bakuru baturutse i Bugande. Umurongo w’Agatsiko mu mitegekere, ntaho utaniye n’uwa RUNAR n’abagaragu bakuru b’ibwami. Kuba u Rwanda rukitwa Repubulika ni ku izina gusa, imikorere ni iya cyami; akarengane kariho icyo gihe karagarutse; amakoro,amahooro, imisoro y'urudaca....byaragarutse! Mbese u rwanda rwasubiye mbere y'umwaka w'1959 !

2.Ibitero by’Inyenzi

Revolisiyo yo mu 1959 na Leta yayiturutseho ntibyashimishije abo yavukije ubutegetsi bari biganje mu ishyaka rya UNAR. Mu nyandikoshingiro yayo, UNAR yahise yerekana ko idashaka Demukarasi mu Rwanda kuko byanze bikunze iyo Demukarasi yagombaga kugendera kuri rubanda rugufi yari igizwe ahanini n’Abahutu, UNAR yitiranyaga n’ubushyo bw’inka budashobora gutekereza no gutegeka. Abari bafite ibyo bitekerezo bibi, bicuramye, hamwe n’abandi bahunze kubera ubwoba, bageze hanze barisuganya, batangira kugaba ibitero mu Rwanda kugira ngo bongere barwigarurire ku ngufu. Ibyo bitero byahungabanyije umutekano mu Rwanda kuva mu 1961 kugera mu 1967, binatuma abaturage bahora basubiranamo bapfa amoko, aho kugira ngo biyunge baharanire Demukarasi nyayo. Ibitero by’Inyenzi biri mu byatumye Demukarasi ishingiye ku mashyaka menshi izima hagati ya 1963 na 1965 maze hagasigara ishyaka rimwe rukumbi rya MDR-Parmehutu. Nguko uko UNAR yakoreraga mu gihugu yazimye nyuma y’igitero cy’Inyenzi cyo mu Bugesera mu 1963 imaze gutakaza abayobozi bayo b’imbere mu gihugu. Ubwo hasigaye UNAR yakoreraga hanze y’igihugu, ari na yo yagiye itegura ibitero.

UNAR yo hanze yarimo amashami atatu: Irya Rukeba, iry’umwami n’irya Sebyeza.

Ishami rya Rukeba ryatangiye mu 1962 rikorera i Bujumbura ndetse no muri Zaïre (RDC).
Ishami ry’umwami ryakoreraga i Dar es Salam, i Kampala n’ i Nairobi rikaba ryarategekwaga na Kayihura, Mungarurire na Sebyeza.

Mu 1963 Sebyeza yaje gushyiraho ishami rye rikorera i Bujumbura. Mu 1964 yagiye gukorera i Kampala noneho ishami rihinduka ishyaka rya gisosiyalisiti( Parti Socialiste). Ryari rigamije kugendera kuri Repubulika inyuze mu nzira ryashakaga. Mu 1966 ryahindutse Umuryango w’Ubwiyunge bw’Abanyagihugu (Organisation pour la Réconciliation Nationale).

Amwe muri ayo mashami y’Inyenzi yaje kuvaho burundu, andi asimburwa n’andi mashyaka yageze aho abyara FPR-Inkotanyi. Amashami y’Inyenzi yagiye atera u Rwanda akomoka kuri iyo UNAR yo hanze.


Uko ibitero by’Inyenzi byakurikiranye

Igitero cyo kuri 25 Ugushyingo 1963 : Icyo giterero cyarimo Inyenzi zigera ku 1500 zari mu Burundi, ziyobowe na Rukeba. Cyahagaritswe na Jandarumori y’i Burundi kitaragera ku mupaka w’u Rwanda.

Igitero cyo kuri 21 Ukuboza 1963 cyahise gikurikiraho. Icyo gihe Inyenzi zafashe ikigo cy’abasirikare cy’i Gako mu Bugesera, ziza gukumirwa n’Ingabo z’igihugu (Garde Nationale) ku musozi wa Kanzenze, hafi y’ikiraro cya Nyabarongo. Ubwo Inyenzi zaratsinzwe, izidapfuye zikwira imishwaro, zisubira iyo zaturutse, nuko zicika mu Bugesera. Icyo gitero cyabyukije uburakari n’imvururu mu baturage cyane cyane muri Gikongoro, zihitana abantu b’inzirakarengane na Demukarasi irahazaharira.

Ibitero byo muri Mutarama 1964 mu Bugesera no mu Bugarama byombi byavuye i Burundi.

Mu Ugushyingo 1964, habaye igitero gikomeye mu Nshiri na cyo giturutse mu Burundi. Nyuma y’icyo gitero kugeza mu wa 1967 hakomeje kubaho ibiteroshuma bigeze aho birahagarara kugeza mu Ukwakira 1990.

3.Uruhare rwa Kagame muri Jenoside

N’ubwo mu bihe by’icyunamo, Kagame n’abanyagatsiko be biha kwiriza ay’ingona, ntibikuraho kuba baragize uruhare runini muri Jenoside, haba mu kuyitegura no mu kuyishyira mu bikorwa. Agatsiko kajya gutera u Rwanda mu 1990 ntikari kayobewe neza ko, uko Inyenzi zagabaga ibitero, Abanyarwanda basubiranagamo bapfa urwikekwe rushingiye ku bwoko , ibyo bigaturuka ku mpamvu y'uko Inyenzi  zirwaniraga gusubizaho Ingoma Ntutsi .  Agatsiko-Sajya kari kazi neza icyo kibazo , gashaka kukibyaza umusaruro ubwo kagabaga igitero cyo kuya 1/10/1990: kifuzaga ko Abanyarwanda basubiranamo kugira ngo noneho kabone uko kifatira ubutegetsi ! Byumvikane ko icyo kari gashyize imbere ari inyungu zako zonyine ! Nyamara Inyenzi-Inkotanyi zitera muri 1990 hariho imishyikirano yo kureba uko impunzi zatahuka mu mahoro; uwo mugambi Agatsiko kawuburijemo.

N’ubwo nyuma y’igitero cy’Inyenzi-Inkotanyi habayeho imishyikirano yagejeje Abanyarwanda ku isinywa ry’amasezerano y’amahoro ya Arusha kuwa 4 Kanama 1993, Kagame n’Agatsiko ke ntibanyuzwe kuko bahisemo kwica Perezida Yuvenali Habyarimana kandi bari bamwemeranyijweho mu mishyikirano. Perezida Habyarimana akaba yarapfanye mu ndege n’undi muperezida w’umuhutu Cyprien Ntaryamira w’u Burundi. Nta gushidikanya ko iki gikorwa cy’iterabwoba Agatsiko kakoze kagikomora ku ngengabitekerezo ya RUNAR n’abagaragu bakuru b’ibwami, yo kudashaka Demukarasi no kumva ko batayoborwa n’Umuhutu.

Agatsiko kajya kurasa indege ya Habyarimana ntikari kayobewe ibizakurikiraho kuko byari byarabaye akamenyero ko buri gitero cy’Inyenzi gikurikirwa n’isubiranamo ry’amoko.  Rero, Kagame n’Agatsiko ke babikoze babigambiriye ahubwo bagamije kubona icyanzu bameneramo ngo bigerere ku butegetsi. Ugupfa kw’Abatutsi nta cyo kubabwiye ! N’ikimenyimenyi, Umuryango w’Abibumbye washatse gutabara ngo urengere abicwaga maze Kagame aranga !

Umwanzuro

1) Mu cyunamo, Kagame n’agatsko ke ntibari bakwiriye kujya  ku nzibutso no kwiriza ay’ingona kuko aribo bateguye jenoside. Ukujya kwifatanya kwabo n’abarokotse ni ugupfobya jenoside, gukina ku mubyimba no gushinyagurira abayikorewe.

2) Mu cyunamo, ntihakagombye kubaho ivanguramoko mu kwibuka abazize jenoside. Bityo n’Abahutu bishwe n’Inyenzi-Inkotanyi bakwiye kwibukwa, gushyingurwa mu cyubahiro, kunamirwa no kuririrwa.

3) Abahutu barokotse  na bo bakwiriye kwitabwaho, gufashwa, guhozwa, guhabwa umwanya wo gutanga ubuhamya bw’ibyababayeho  n’ibindi.

4) Abanyagatsiko bishe Abahutu na bo bakwiye kugezwa imbere y’inkiko, bakabihanirwa.

5) Ntihakwiriye gukoreshwa imvugo jenoside yakorewe Abatutsi kuko atari bo bapfuye bonyine, ahubwo hagakoreshwa imvugo “Jenoside y’Abanyarwanda” kuko ari yo yemejwe n’Umuryango w’Abibumbye kandi buri bwoko bwose bwiciwe bukayiyumvamo.

Source: Le Prophete/http://leprophete.jimdo.com/2013/04/08/twibuke-abacu-tuzirikana-uruhare-paul-kagame-yagize-muri-jenoside-pacis-mahoro/

Rwanda.RNC Leader Theogene Rudasingwa Testifies Against Rwandan Paul Kagame in Spanish High Court

   

Pere Sampol Carrero Protest
Spanish Senator Pere Sampol and Human Rights Activist Juan Carrero leading protests against General Paul Kagame in New York. Sep 2010
” It took me so long to  testify  for three reasons:  first, while I was a member of the [Rwandan Patriotic Front (RPF)] government, doing so meant  an automatic death sentence;  second, even outside Rwanda , it is difficult to escape the control of Kagame and I did not want to go into exile so soon. I was born exile and had only lived inside my country for only  five years ; third,  as Chief of staff  [or Rwandan General Paul Kagame] I had access and I wanted  to uncover more information, before I could,  one day,  testify, ” Dr Theogene Rudasingwa told the Spanish High Court, known as Audiencia Nacional on Monday October 14, 2013.
Dr Rusasingwa was testifying as the key witness of the prosecution in the case against Rwandan Patriotic Army (RPA) and RPF  leaders, now leading Rwanda. The RPF and RPA leaders are accused of genocide, war crimes, and crimes against humanity committed in Rwanda and the Democratic Republic of the Congo (DRC) from 1994-2000. The lawsuit opened in 2008 against the top 40 RPA military leaders. Current Rwandan dictator General Paul Kagame, although  the head of the of the RPF and overall commander of RPA, is not among the 40 leaders since, as the head of state, he is protected by presidential immunity.

Rwanda.Rwanda needs deeper reforms (Gen Kayumba Nyamwasa)

monitor.co.ug 
In Summary
 Gen. Nyamwasa, Former Rwandan Army Chief of Staff and Ambassador to India
 Col. Karegeya, Former Chief of External Security Services
 Dr Rudasingwa, Former Secretary General, RPF; Ambassador to the United States and Chief of Staff to the President
 Mr Gahima, Former Prosecutor General of the Republic of Rwanda and Vice President of the Supreme Court

In 1994, Rwanda suffered a tragedy that left over one million of its citizens dead as a result of war and genocide. The war and genocide resulted in immense suffering to millions more. The war and genocide have had far-reaching repercussions for both Rwanda and the Great Lakes Region of Central Africa as a whole.

( Archives)Former Manager of RDB, Theogene Turatsinze killed in Mozambique.

Théogène Turatsinze[1] (born "in the northern part" of Rwanda c.1970,[2] murdered between 11 and 15 October 2012 in Mozambique[3]) was a Rwandan businessman.

After undergraduate studies in his home country, he moved to Mozambique, "where he worked for several years", then completed his studies with a Masters degree inmanagement at the Australian Catholic University in Sydney.[2] [4] He returned to Rwanda, and became the Managing Director of the Rwanda Development Bank (BRD) in 2005.[3]He was dismissed from that position in 2007, having "disobeyed an order from the Finance Ministry to declare the BRD bankrupt". At the time, there were allegations that members of the ruling Rwandan Patriotic Front had been appropriating funds from the Bank.[5] He moved once more to Mozambique, where he served as deputy rector of the São Tomãs de Moçambique Catholic University until his death.[6]

Rwanda. Urugiye cyera ruhinyuza intwari!Agatsiko noneho kemeye ko ihanurwa ry'indege ya Kinani ryabaye imbarutso ya Jenoside: "Ni muri urwo rwego, Marc Trévidic atangaza ko mu mpeshyi ni ukuvuga hagati y’ukwezi kwa 6-8, akaza soza iperereza rizagaragaza neza abahanuye indege ya Habyarimana ari nabyo byabaye imbarutso ya jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda muri Mata 1994"/Rushyashya. net.

Umucamanza Marc Tredivic



 Kuva muri 1994, Agatsiko kagiye kamaganira kure umuntu wese wavugaga ko ihanurwa ry'indege ya Kinani, ryababye imbarutso ya Jenoside. None kuko ngo abo mu Gatsiko bizeye ko Umucamanza Marc Tredivic yamaze kwemeranya nabo ko Kinani yahanuwe n'abahutu bene wabo, ubu noneho nta kibazo uwashaka yavuga ko ihanurwa rya Kinani ryabaye imbarutso ya Jenoside, nkuko T. Ndahiro yabyanditse muri Rushyashya.net musoma hasi aha. Ubu noneho bagiye bemera ko jenoside itateguwe! Bagorwa abanyarwanda , bagorwa ye! None se dufate ibihe tureke ibihe?Ngo urugiye kera ruhinyuza intwari, nizeye ko Ndahiro nawe yabyanditse kubera ko azi ko kuva muri 1994 abanyarwanda bazi ukuri  kumurusha ku cyabaye imbarutso ya jenoside .
Soma inkuru ya Rushyashya aha hasi

Ubufransa bwisubiyeho: ntibukigiye i Kigali kwibuka jenoside

Umukino Abafaransa bakina na Kagame umenya umeze nka za ndyarya ebyiri zirarana bugacya ntayenze indi!. Uyu munsi tubwirwa ko urukundo rukeba hagati y'igihugu cy'u Rwanda n'u Bufransa, bwacya bati kubera impamvu izi n'izi zidasobanutse akenshi ziri mu nyungu za Kagame ku giti cye n'u Bufransa ku giti cyabwo. Aba bicanyi bombi babundikiye amabanga ya jenoside badashaka gushyira ahagaragara ngo abanyarwanda bamenye ukuri ku bibabaho kuva muri 1990! Ni nde wamanuye indege ya Kinani? Kubera iki yabikoze? Yabikoze gute?Ibi bibazo byose Kagame n'amashumi ye(USA; FRANCE; GB) babifitiye ibisubizo, bikaba ariyo mpamvu  Kagame abakurura mu cyondo, bagashinyiriza kubera amaraso bafatanyije kumena. Amaraso y'abayarwanda azabahame mwese n'abana banyu. 
Soma inkuru ya RUSHYASHYA yerekeranye n'isubikwa ry'uruzinduko rw'abafransa mu Rwanda mu rwego rwo kwibuka.

Nkusi Yozefu
shikamaye.blogspot.no
Shikama ku Kuri na Demukarasi(SKUD)
_________________________________________________________________


Ubufaransa bwisubiyeho kuzitabira kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi

Nubwo Ubufaransa bwari bwatoranyije Mme Christiane Taubiras,Minisitir w’ ubucamanza muri iki gihugu kugihagararira mu mihango iteganijwe mu Rwanda yo kwibuka ku nshuro ya 20 jenoside yakorewe abatutsi , kuri uyu wa gatandatu tariki ya 05/Mata/2014 habura gusa umunsi umwe gusa ngo iki gihe kigere, Leta y’ u Bufaransa yivuguruje maze itangaza mu ijwi rya Minisitiri w’ ububanyi n’ amahanga ko butakifatanije n’ u Rwanda mu gikorwa cyo kwibuka .

Iyobokamana.Tuzirikane ku ijambo ry’Imana ryo kuri iki cyumweru cya 5 cy’igisibo taliki 06 Mata 2014 Isomo rya mbere : Ezekiyeli : 37, 12 - 14. Isomo rya kabiri : Abanyaroma : 8,8 - 11. Ivanjiri : Yohani : 11, 1 - 45

izuka rya Razaro/ivanjili ya none
Mu isomo rya mbere umuhanuzi Ezekiyeli arakomeza gusobanura ibirebana n’amagufwa yumiranye yabonye mu ibonekerwa Uhoraho yamweretse. Arashusha n’usobanura uko umuntu aremwe n’uko abayeho kuko agizwe n’inyama n’imitsi n’uruhu rworosheho bishushanya ibigaragarira amaso y’abantu ariko hejuru y’ibyo hakaba harimo n’umwuka duhumeka ariwo urimo ubugingo.
Ezekiyeli ni umwe mu bahanuzi bakomeye babayeho mu mateka y’iyobokamana. Yari umuherezabitambo kimwe na se witwaga Buzi. Ibyo Ezekiyeli yigishije n’ibyo yahanuye byose bifianye isano n’ifatwa rya Yeruzalemu hamwe n’ijyanwa-bunyago i Babiloni ndetse n’ingaruka zaje kubikomokaho.

Ezekiyeli kandi ni umwe muri za mbohe umwami w’i Babiloni witwaga Nebukadinetsari yajyanye i Babiloni hamwe n’umwami Yoyakini mu mwaka wa 597 mbere y’ivuka rya Yezu. Muri iki gihugu cy’ubucakara niho Ezekiyeli yatorewe kuba umuhanuzi.

Rwanda. Perezida KAGAME kubera gutinya ko umwambi w’igishirira azaraswa n’umuntu ngo azaba yizera kurusha abandi uzamwahuranya mu gatuza ari i Bugesera; amaze imyaka 8 ahejeje mu kangaratete abaturage bo mu tugari 3 mu Murenge wa RILIMA i BUGESERA mu mbago z’ahazubakwa ikibuga cy’indege : «Kugera n’aho abaturage bagenda 40km bacunga umurambo ku magare bashaka aho bawushyingura na 30km bashaka aho bavoma amazi yo gukoresha mu rugo!!!»



Kayumba, wigeze uba inshuti ya Kagame? Reka da!,
ni umurwanyi ukubita buri wese! Hari benshi 

bakurindira umutekano bavuga nk'uyu!
Mu 1962 nibwo ikibuga cy’indege cya mbere cyubatswe mu Rwanda. Icyo gihe cyubatswe i Kanombe mu Mujyi wa Kigali. Muri uko kubakwa cyahawe izina rikurikira : «Aéroport International de Kanombe
Iri zina ryaje guhinduka ubwo Habyarimana Kinani yashakaga kwibutsa abanyarwanda uruhare impirimbanyi ya Demukarasi Nyakubahwa Gregori Kayibanda yagize mu kudufasha kwigobotora ingoma ya gihake na gikolonize maze yitirira iki kibuga" Ikibuga cy'indege Mpuzamahanga Gregoire Kayibanda" ariko Kagame ageze ku butegetsi yihutiye gukuraho iryo zina ndetse n’amazina y’imihanda yose yo mu Kiyovu, ategeka ko ikibuga gihabwa izina rya : «Kigali international Airport»
Mu myaka ya za 80 abahanga mu birebana no kubaka ibibuga by’indege bakomeje kubwira Habyarimana n’ingoma ye ko ikibuga cy’indege cya Kanombe kitujuje ubuziranenge n’ibipimo mpuzamahanga fatizo maze basaba ko hakubakwa ikindi kibuga cy’indege cyasimbura kiriya cya Kanombe byaba na ngombwa kikimurwa.

UBUBILIGI.Itangazo ry’Impuzamashyaka CPC ku myigaragambyo y’i Buruseli


Nyakubahwa Twagiramungu(Rukokoma) Fawusitini
ari kumwe n'abigaragambya
CPC irashimira by’agahebuzo Abanyarwanda batuye mu Bubiligi n’abo mu bihugu by’abaturanyi (Ubudage, Ubufaransa, Ubuholandi ndetse na Luxembourg), kuba baraje ari benshi i Buruseli tariki ya 2 Mata 2014, bazinduwe no kwamagana nta bwoba, ubwicanyi, kuniga demokrasi n’ibindi bikorwa ruvumwa bijyanye n’imiyoborere ya « kinyeshyamba » bya Perezida Kagame wari waje mu nama aho i Buruseli.

Hari scholarships(Buruse z'amashuri makuru) nshya hano ku rubuga rwanyu !!!!

Reba mu ruhande rwawe rw'iburyo ahanditse scholarships, ushake ibisabwa maze wake amashuri hirya no hino ku isi.
Amahirwe masa.

Nkusi Yozefu
Shikamaye.blogspot.no
SKUD

Imyigaragambyo ikaze yo kwamagana Kagame i Buruseli




Manifestation contre Paul Kagame-1article-0-0E90B7DB00000578-751_634x669

Imyigaragambyo yo kwamagana Paul Kagame i Bruxelles.Imbere y'inzu iberamo inama ihuje ubumwe bw'Uburaya n'ibihugu by'Afrika.
Abasore n'inkumi( abanyarwanda) bo hirya no hino mu Buraya, baje babukereye ngo bamagane umwicanyi ruharwa Kagame. Hari n'abantu bakuze ariko bari baje kwifatanya n'uru rubyiruko, tutibagiwe n'abakuru b'amashyaka  y'abanyarwanda akorera mu buhungiro.

RDCongo.Nouvelle invasion ougandaise en RDC

Au moment où les Nations unies votent pour la poursuite du mandat de leur mission de paix en RDC, des troupes ougandaises sont signalées à nouveau sur les collines de Rutshuru dans la province du Nord-Kivu. Cette énième invasion augure de mauvaises perspectives quand on sait que c’est de cette manière que naissent les rebellions dans l’Est, mettant en péril la paix et la sécurité non seulement en RDC mais aussi dans les Grands Lacs.
   usqu’où iront les fossoyeurs de la RDC ? Difficile à dire pour l’instant. Toutefois, ils ne s’offusquent pas de planter le décor pour exprimer leurs intentions et afficher leurs ambitions macabres. Ils se sont arrangés pour que les frontières congolaises soient poreuses de manière à permettre à tout le monde d’aller se balader en RDC sans jamais être inquiété.

Archives. De Rwakagara à Paul Kagame : l’histoire d’une famille très puissante (JB Nkuriyingoma)

Kagame
Kanjogera
L’actuel chef d’Etat rwandais, le général major Paul Kagame, tient (en partie) sa légitimité de ses origines familiales. Il ne lui suffit pas d’être un ancien commandant de la rébellion qui a pris Kigali le 4 juillet 1994, il fallait aussi qu’il soit un leader naturel pour les rebelles du FPR qui sont les descendants des nobles tutsi évincés du pouvoir par la révolution de 1959. C’est en lisant les ouvrages récents de Bonaventure Mureme Kubwimana sur l’histoire du Rwanda que j’ai compris que Paul Kagame est de la famille des personnalités politiques qui ont beaucoup marqué l’histoire du Rwanda depuis 150 ans. Peut-être la famille la plus puissante de l’histoire rwandaise depuis la seconde moitié du 19ème siècle. Bien plus que la famille royale des Bahindiro qui a perdu toute sa force dans le coup d’état de Rucunshu. Dans les lignes qui suivent je vais raconter brièvement comment cette puissance est née.

Rwanda."Nyobora data inzira nzanyura, Ngira imigambi ihamye ya kigabo.Ikiruta ikindi mutima wanjye iturize, utege gitore, ubutabera butoremo icyicaro, Utegure ya ntebe y'ikinyoma, Ntugatebe utabajwe, ujye utebuka, Ucubye induru, Utere impundu, Utegewe impumbya nta kabuza".Aba ni abaririmbyi ba Ishangi bahanuye ibizaba ku ngoma ya Kagame na nyuma y'aho bari muri Republika ya mbere!

Nyobora data inzira nzanyura, ngira imigambi 

ihamye ya kigabo/Groupe Shangi.


Iyi ndirimbo itagira uko isa, ishobora kuba yarahimbwe muri Republika ya mbere, irimo ubuhanuzi wagirango yarenguriraga ku bizaba ku ngoma ya Kagame na nyuma yayo! Ubu muri gahunda ya ndi Umunyarwanda, abantu benshi bariho barahatirwa gusaba imbabazi ngo z'ibyo ba se bavuze muri za 1940, mumaze iminsi musoma inyandiko nyinshi zaciye kuri Shikama zerekeranye na Makuza. Si muri Ndi umunyrwanda gusa kuko no muri Gacaca ariko byagenze, abana bagiye bishyura imitungo ngo yangijwe na ba se abenshi icyo gihe bari impinja!

Muri iyi ndirimbo rero, Umwana arasaba se wamubyaye kumubwira ibanga ry'ubuzima atarasaza. Ariko uyu mubyeyi yumye ku ibanga, ntacyo ashaka kubwira umwana. Nyamara umwana afite impungenge z'ibibi se yaba yarakoreye rubanda maze akazabiryozwa atabizi. Soma amagambo y'indirimbo n'umuziki wayo  utagira uko usa kuri link ikurikira: Nyobora data inzira nzanyura, ngira imigambi ihamye ya kigabo

Nkusi Yozefu
Shikamaye .com
shikamaye.blogspot.no
shikama ku kuri na Demukarasi(SKUD)

RWANDA.Rucumbeka yateye Dr Pierre Damien HABUMUREMYI kwadukana NDI UMUNYARWANDA niyo yubikiye imbehe uwari umunyamabanga uhoraho muri Minisiteri y’ububanyi n’amahanga : MAKUZA Michel nyuma y’uko ategetswe ku gahato gusaba imbabazi ku magambo yavuzwe na se MAKUZA Anastase mu 1957

Michel Makuza
Wagira ngo Imana yavugiye muri Dr NKUSI Yozefu gutangiza uru rubuga SHIKAMA rwanyu mukunda muri benshi yari izi ko rwose azabera abanyarwanda umuhanuzi uvuga ibigiye kuba maze akavuza impanda kugirango zumvikane hose bityo abahindura imikorere mibi bagana mu myiza bikubite agashyi inzira zikigendwa.
Ejo hashize mu gicuku nibwo twarimo dushyashyana tubategurira inkuru ku bushakashatsi bwakozwe na Dr Petero Damiyani HABUMUREMYI ubu wagororewe kuba Minisitiri w’intebe yirukanishijeho Bwana MAKUZA Bernard. Muri ubwo bushakashatsi niho hakomotse NDI UMUNYARWANDA.
Muri iyo nkuru twasobanuye birambuye ukuntu ifumba abakoloni badusigiye ihwekereye y’umunyotwe maze abanyapolitiki n’uyu munsi bakaba bakiyiyambaza mu kwigizayo abo badashaka. Mu gihe muri SHIKAMA twarimo twandika iyo nkuru, muri Village Urugwiro naho inama y’abaminisitiri yari irimbanije rugeretse.

Hari Peji twabafunguriye hano iburyo bwawe hejuru (" y'amatohoza" ahanditse PAGES )yerekeranye na Scholarships zihutirwa!!!

Hari scholarships 12 twabashyiriye  ku rubuga zo muri Canada, USA, GB, New Zealand, Addis n'ahandi. kuva ku Barangije ayisumbuye kugeza ku bafite Ph.D. Mwese mufitemo amahirwe dore ko zose zipiganirwa n'ibihugu byinshi bya Afrika harimo n'u Rwanda. Inyinshi umunsi ntarengwa wo gusaba n'ejobundi!

Gusaba bikorerwa kuri internet. Kandaho wuzuze ibisabwa,maze utegereze ibisubizo.
Amahirwe masa

Nkusi Yozefu
shikamaye.blogspot.no

IYOBOKAMANA.Tuzirikane ku ijambo ry’Imana ryo kuri iki cyumweru cya 4 cy’igisibo, taliki 30 Werurwe 2014 dusanga mu Ivanjiri ya Yohani : 9,1- 41

Fresque
Fresque du Patriarcat de Roumanie ©
Ku cyumweru ku italiki 20 Mata 2014 nibwo hazaba umunsi mukuru wa Pasika bisobanura Izuka rya Yezu. Iri zuka rikaba ridasobanura kwishima no kurya ngo abantu bavuyarare n’ubwo bidakwiye ko hari uwakwizihiza umunsi nk’uyu ashonje.
Iyi Pasika ni nk’imwe y’abanyayisiraheli aho bisaba abantu guhindura ingendo n’ingiro bakitandukanya n’ikibi kuko kuzuka kwiza ari ukuzuka mu mutwe no mu bitekerezo. Aya mahame njyabuzima bufite intego kandi yashimangiwe na Yezu ubwe ubwo yasubizaga abari bamwanjamye bamuhata ibibazo.
Umunsi umwe Yezu yahuye n’ikivunge cy’abantu maze umwe muri bo aramubaza ati : “Nyagasani, habayeho umugore wari indaya ashaka umugabo wa mbere arapfa, ashaka n’uwa kabiri nawe arapfa, ashaka n’undi wa gatatu nawe arapfa, ubwo se mu izuka uwo mugore azaba muka nde muri abo bose bamurongoye?”

Rwanda.SHIKAMA yatahuye ubushakashatsi bwerekanye ko ya fumba irimo umunyotwe abakoloni badusigiye ariyo yacumbekeye mu bitekerezo bya Dr Petero Damiyani HABUMUREMYI na BAMPORIKI Edouard bashinga NDI UMUNYARWANDA maze bazura akaboze biviramo Dr MAKUZA Bernard kwirukanwa muri PRIMATURE uwo mwanya KAGAME awuhemba uwo mugambanyi wo mu Bukonya !!!

Kagame na Haburemyi batangiza
 ikigega Agaciro; baraseka
 abacyuzuzagamo inoti
Mu minsi iheruka, Radiyo B.B.C y’abongereza mu kiganiro cyayo cyitwa IMVO N’IMVANO gihita kuwa gatandatu mu gitondo saa moya na saa ine ku masaha yo mu Rwanda yatambukije ikiganiro cyavugaga ku moko  mu Rwanda no mu Burundi.
Muri icyo kiganiro hatumiwemo abantu b’inararibonye kandi ba’abahanga banyuranye barimo na Dr NKUSI Yozefu. Mu kiganiro Dr NKUSI Yozefu yahaye iyi radiyo BBC yasobanuye ko ikibazo kiri hagati y’abahutu n’abatutsi atari umwihariko w’u Rwanda kuko no mu Burundi gihari kandi bikaba byarazanwe n’abakoloni.
Ikindi Dr NKUSI yasobanuye ni uko abahutu n’abatutsi batandukanye haba mu mico no mu ngeso ndetse n’imibereho ni ukuvuga ibyo bakunda n’ibyo banga. Muri icyo kiganiro kandi Dr NKUSI yagaruyemo cyane ijambo ryitwa Umunyota (umuriro uhwekereye ukagirango wazimye kandi ucyaka) twasigiwe n’abakoloni aho yerekanye ko ariwo wakuruye ibi bibazo byose.

Rwanda: urubanza rwa Dr Leon Mugesera rwuzuyemo udushya



Iyo ukurikiranye neza urubanza rwa Dr Leon Mugesera usanga harimo udushya tunyuranye. Byose bijya gutangira habaye ikibazo cy'ururimi urukiko rugomba gukoresha.Ikindi ni isubikwa Dr Mugesera yagiye yaka kubera impamvu zinyuranye: uburwayi, kwibuka, n'ibindi.Ariko agashya k'agahebuzo kiyongereye kuri utu, ni ibura ry'uwunganira Dr Mugesera. Ese yaba yararigitiye he? Soma iyi nkuru iri hasi aha usobanukirwe uko byamugendekeye. 
shikamaye.blogspot.noshikamaye.comshikama ku kuri na demukarasi(SKUD)_________________________________________________

IRANZI. Mu izina rya Yesu, aho muri hose mutabare Iranzi haboneke 1000USD yo kuba muri Hoteli mbere y'uko yinjizwa mu bitaro

Umuziranenge IRANZI
Muri iki gitondo cyo kuwa 28/3/2014 saa 8.00GMT, urubuga Shikama rwavuganye na mama  wa Iranzi tumaze iminsi tubabwira uburwayi bwe. Twashakaga kumenya niba uyu mwana yaragejejwe mu bitaro mu Buhinde dore ko ngo Leta ya Kagame yemeye kwishyura ibitaro ngo tike n'aho kuba mbere y'uko binjira mu bitaro bitayireba!Tike na Viza ubu ni tayari, ariko se kandi!

Nyina wa IRANZI, Mbabazi Liliyane yatubwiye ko ashimira MINISANTE yemeye kuvuza umwana ariko atubwira ko nyuma y'aho umugiraneza yemereye gutanga tike iva i Kigali ikagera mu Buhinde, hari andi mafranga abura kuko MINISANTE ngo yabwiye uyu mubyeyi ko ashobora kuba hanze iminsi 4 cyangwa icyumweru mbere y'uko yinjizwa mu bitaro. Hoteli agomba kubamo ikaba igomba kurihwa amadolari ijana na mirongo itanu ku munsi.Ni ukuvuga ko akeneye amadolari akabakaba igihumbi.( 1000USD).


Ariko mubyo ukuri kubwanjye ndumva atari ayo 1000USD akenewe yonyine kuko kuva uyu mwana yavuka hashize umwaka n'amezi arindwi, ababyeyi nta kindi bakoze atari ukwita ku buzima bwe n'ubwa bakuru be babiri. Bityo, umwe mu babyeyi wari ufite akazi yahise akavaho kubera iki kibazo.

Rwanda.Mu gihe Perezida Kagame yirirwa azenguruka Uburayi ahongera abazungu mu mafaranga FPR yirirwa inyunyuza mu banyarwanda, imbere mu gihugu agatsiko arangaje imbere karakataje mu kwiba umutungo wa rubanda : Muri E.W.S.A, B.N.R, F.A.R.G, MININFRA,…amamiliyari baririrwa bayarigisa nk’abasahuranwa

Umuziranenge, uruhinja  Iranzi
Agatsiko kaburiye tike
ya miliyoni 1 yo kumugeza mu bitaro
mu Buhinde!



Inkumi y'Umuzungu umuherwe Kagame
 yafashije
Miliyoni 47!

Ejo bundi aha nibwo ikinyamakuru cya Kagame na FPR gikorera kuri internet cyitwa www.igihe.com cyatangaje inkuru yari ikwiye kubabaza abanayarwanda bose bashyira mu gaciro kandi bagakunda igihugu cyacu cyatubyaye.
Muri iyo nkuru umunyamakuru wayanditse yavugagamo ko Perezida Kagame yahaye umwana w’umwangavu wo mu gihugu cya Irlande inkunga ingana n’amafaranga y’u Rwanda Mliyoni mirongo ine na zirindwi n’imisago ngo yo kumukorera insimburangingo.